Good Credit - Build it and keep it (Hmong)

Tsim Tsa thiab Saib Koj Tej Nuj Nqi(Credit) Kom Zoo

Daim no qhia tias keebkwm nuj nqi yog dabtsi, daim ntawv tshabxo nuj nqi (credit report) yog dabtsi, koj yuav thov tau koj daim ntawv tshabxo nuj nqi li cas, koj yuav ua li cas koj cov nuj nqi thiaj li zoo thiab yog koj daim ntawv tshabxo nuj nqi hais tsis yog lawm yuav ko li cas.

A fact sheet that explains what credit history is, what a credit report is, how to get your credit report, how to establish good credit and where to complain if you have a problem.

Koj qhov keebkwm them nuj nqi zoo li cas?

Thaum koj mus thov qiv nyiaj losis thov cov nyiaj yas (credit card) qiv nyiaj, cov uas qiv nyiaj rau koj yuav saib koj qhov keebkwm nuj nqi (hu ua “credit history”) los seb tej chaw qiv nyiaj puas tso siab rau koj them lawv rov qab.

Yog koj tsis tau txais nyiaj ntawm tej lub chaw qiv nyiaj, xwsli siv cov yas qiv nyiaj, qhib txhab qiv nyiaj tom taj laj, qiv nyiaj los yuav tsheb losis tsev, koj yuav tsis muaj keebkwm nuj nqi.

Nuj nqi zoo yuav pab tau koj:

  • Yuav tsev.
  • Tau dejnum.
  • Qhib xovtooj, tawm faisfab, dej losis roj rau koj lub tsev.
  • Xaub tau tsev nyob.
  • Yuav tej yam loj (xwsli rooj tog nyob, tej khoom loj uas siv faisfab losis tej tshuab ua noj) uas tsis siv nyiaj ntsuab.
  • Qiv nyiaj yuav tsheb.
  • Muaj feem yuav eesalaas (insurance).
  • Qiv nyiaj.
  • Thov ib daim yas qiv nyiaj

Nuj nqi zoo thiab nuj nqi tsis zoo

Yog koj tau muaj cov yas qiv nyiaj dua lawm losis qiv nyiaj thiab tau them tagnrho koj tej nuj nqi ntawd raws li sijhawm, koj yuav muaj keebkwm nuj nqi zoo. Yog koj them nyiaj raws li koj hais ces koj li keebkwm nuj nqi yuav zoo xwb.

Cov tibneeg uas muaj keebkwm nuj nqi zoo yuav muaj:

  • Tsim koj qhov keeb kwm nuj nqi—lawv tau qiv nyiaj losis siv cov yas qiv nyiaj dua lawm.
  • Ntaub ntawv qhia tias lawv them tug nqi raws li lawv hais txhua hli—raws li lub sijhawm hais tseg—thiab siv raws li lawv muaj qiv los siv xwb.
  • Tsuas yog thov qiv nyiaj raws li lawv them tau rov qab xwb. (Yog paub li no, tsis txhob rub nqi hnyav rau koj—thov qiv nyiaj raws li koj them rov qab tau xwb.)

Keebkwm nyj nqi tsis zoo yog yus tsis them tej nuj nqi raws li hais tseg.

Koj cov nuj nqi yuav tsis zoo yog koj:

  • Them tej nuj nqi lig.
  • Them tsawg dua li uas koj hais txhua hli.
  • Muaj ntau daim yas qiv nyiaj thiab tiv nyiaj ntau dhau lawm—txawm yog koj them raws li koj hais los tsis them los tseem ntau.
  • Nyiaj tsis them es lawv xa mus rau cov chaw khaws nyiaj lawm (collection agency).
  • Tau ua ntawv rau xam kom zam tej nuj nqi (bankruptcy).
  • Tau mag xam muab txoj cai los rho nyiaj ntawm ntawd koj cov nyiaj tau tom hauj lwm los them koj tej nqi.

Daim ntawv tshabxo nuj nqi (credit report) yog dabtsi?

Koj daim ntawv nuj nqi yog ib daim ntawv uas sau cia koj cov nyiaj qiv, yas qiv nyiaj, kev them nuj nqi thiab tej nuj nqi uas koj tiv tau tiabsis tsis tau them tag (outstanding debts). Cov no yog cov chaw qiv nyiaj rau koj (lenders) ua xa xov mus rau lawv tias koj qiv thiab them li cas lawd.

Cov chaw qiv nyiaj rau lwm tug tshabxo txog koj kev them nuj nqi rau cov chaw khaws tibneeg kev qiv nyiaj uas hu ua credit reporting bureau. Cov chaw no yog ua lag ua luam los khaws cia tibneeg kev tiv thiab them nyiaj qiv (xwsli cov tsev txhab nyiaj, tej txhab nyiaj khaws nyiaj thiab chaw qiv nyiaj, tej tsev koom nyiaj, tsev qiv nyiaj thiab tajlaj uas qiv nyiaj). Cov chaw credit reporting bureau no khaws tej yam no hauv cov tshuab ntau ntawv faisfab loj (computer databases) thiab muab coj los qhia rau cov chaws uas yuav qiv nyiaj rau koj thaum kom mus thov. Cov chaw khaws tibneeg kev qiv nyiaj no tsis yog cov uas yuav qiv nyiaj rau koj.

Thaum koj mus sau ntawv thov yas qiv nyiaj losis mus qiv nyiaj xwb, cov yuav qiv nyiaj rau koj ntawv tshabxo txog koj kev tiv thiab them nuj nqi no los txiavtxim seb lawv puas tso siab rau koj txais nyiaj ntxiv.

Koj cov ntawv keebkwm txog kev tiv nuj nqi muaj tej yam xwsli:

  • Koj kev them nuj nqi tamsim no thiab yav tag los—seb koj them puas ncua sijhawm li koj hais (li sijhawm losis lig).
  • Tej nuj nqi uas koj tseem tiv—tej nyiaj uas koj tseem tiv rau cov yas qiv nyiaj thiab tseem tshuav puastsawg tsis tau them tag.
  • Tej yam nyiaj txiag uas nomtswv muaj txog koj, xwsli tau thov kev zam nuj nqi losis tsis them se tsev.
  • Nyiaj sib nrauj them menyuam.
  • Txhua tug losis txhua qhov chaw uas tau thov rau koj daim ntawv keebkwm nuj nqi.

Koj cov ntawv nuj nqi yuav tsis hais txog:

  • Tias koj yog haiv neeg dabtsi, kev ntseeg, kev ntseeg ntawm nom tswv (political party), kev mob nkeeg, ua neej nyob li cas, keebkwm ntawm koj lub neej losis txog rau ntawm tej yam ua koj tau ua raug cai dua los lawm (criminal record).

Yuav thov tau kov daim ntawv tshabxo nuj nqi li cas?

Raws li txojcai, txhua xyoo yog koj thov no peb qhov chaw khaws koj cov ntawv tshajxo txog kev qiv thiab them nyiaj uas loj yuavtsum muab ib daim pub dawb rau koj. Cov chaw no yog:

Peb qhov chaw no tau tsim tsa ib lub chaw faisfab hua ua lub “Annual Credit Report” (www.annualcreditreport.com) rau koj mus thov koj daim ntawv tshabxo nuj nqi raws cai. Koj txais tau daim ntawv no yog koj thov nyob lub chaw faisfab (website), hu xovtooj rau 877-322-8228, losis xa ntawv mus rau lawv. Yog koj xav xa ntawv mus rau lawv koj tseem tau mus rau lawv lub chaw faisfab thiab muab lawv daim ntawv thov los luam, sau thiab xa mus rau qhov chaw nyob uas lawv hais rau lawv lub chaw faisfab.

Koj muaj cai txais tau ib daim ntawv tshabxo nuj nqi los ntawm txhua lub chaw khaws cov ntawv tshabxo saum no. Yog koj xav, koj thov tagnrho peb lub chaw no tib txhij, losis yog koj xav no koj thov ib lub tauj ib lub thoobib xyoo los tau. Yog koj thov txawv sijhawm ib lub xyoo twg no ces koj saib xyuas tau seb koj tej nuj nqi puas zoo me ntsis tuaj rau xyoo ntawd.

Thaum koj hu mus rau lawv koj yuavtsum qhia tau hais tias koj yog leej twg. Xws li:

  • Tagnrho koj lub npe, uas yuavtsum muaj koj lub npe nrab thiab lwm yam tom qab koj lub npe yog koj muaj (xws li Jr., Sr., losis III).
  • Koj qhov chaw nyob tiamsim no thiab yav tag ob rau tsib xyoos los lawm.
  • Koj cov leb Social ua hauj lwm (Social Security number).
  • Hnub yug.
  • Chaw hauj lwm tiamsim no.
  • Xovtooj.

Daim ntawv tshabxo no yog dawb xwb yog tias lawv tau txiav txim siab tsis pub txais nyiaj rau koj yav 60 ua ntej no lawm vim los ntawm koj tus lej credit tsis txaus los sis yog tias lwm tus tau nyiag tau koj lub npe los koj cov ntaub ntawv mus siv lawm.

Vim li cas lawv tau txiav txim tsis pub qiv nyiaj rau kuv?

Muaj coob leej uas qiv tsis tau nyiaj. Yog ua li no, lub chaw uas qiv nyiaj ntawd yuavtsum qhia koj tias vim li cas lawv tsis kheev qiv nyiaj rau koj. Feem ntau yog lawv tsis kheev txais nyiaj rau koj no yogvim ib nqi tom qab no.

Koj tsis tau qiv nyiaj dua los. Yog koj tsis tau qiv nyiaj dualos yog koj tabtom pib qiv xwb losis yog koj thov tau lawm tiabsis tsis tau siv koj cov nyiaj qiv, cov chaw qiv nyiaj yuav tsis kheev qiv nyiaj rau koj vim tias koj tseem tsis tau muaj keebkwm kev qiv nyiaj rau koj tus kheej. Yog lawv tsis muaj koj li keebkwm, lawv yuav tsis paub tias lawv tso siab rau koj tau los tsis tau.

Yog koj tsis tau qiv nyiaj dua, losis ntev lawm es tsis tau siv koj cov nyiaj ua qiv tau los lawm, yog yeej meem pib kho kom muaj keebkwm qiv nyiaj tau. (Xyuas "Yuav ua li cas thiaj li tau nuj nqi zoo (good credit)?")

Yog koj tseem tshuav nuj nqi ntau. Yog koj tseem tshuav nuj nqi ntau ces cov chaw qiv nyiaj yuav tsis kheev qiv nyiaj rau koj. Thaum lawv yuav qiv nyiaj rau koj, lawv yuav xyuas koj daim ntawv thov nyiaj, xyuas koj cov nyiaj uas koj ua tau, tej nqi uas koj tseem tiv ua ntej lawv mam txiav txim siab seb koj yuav them tau nqi npaum li cas ntxiv. Cov yuav qiv nyiaj rau koj nod yuav xam txog tej yam xws li tias yog koj yuav siv tagnrho koj cov nyiaj uas koj qiv tau, koj cov nyiaj hli puas tseem txaus them koj tej nuj nqi txhua hli? Yog tseem tsis tau thiab no lawv yuav tsis kheev koj qiv nyiaj ntawm lawv los.

Koj muaj keebkwm tiv nuj nqi tsis zoo yav tag los. Yav tag los koj puas tau mus thov tau nyiaj qiv tiabsis koj tsis them rov qab raws li koj tau hais cia? Yog koj pheej them nyiaj lig txhua hli, tsis them lawv rov qab li losis tau thov nomtswv los zam koj cov nuj nqi uas tau tiv los (bankruptcy), ces cov chaw qiv nyiaj yuav tsis kheev qiv nyiaj rau koj losis pub koj yuav lawv daim yas qiv nyiaj. Yog koj xav kom koj daim ntawv tshabxo qiv nyiaj zoo no koj yuavtsum them koj cov nuj nqi qub thiab txij no mus, them koj cov nuj nqi kom raws li sijhawm, tej zaum tsheej xyoo li, uantej uas lawv mam li tso siab tau rau koj tias koj yuav them tau lawv rov qab.

Lwm tus tau nyiag koj lub npe los siv lawm. Ib tug tibneeg uas phem siv koj lub npe mus qiv nyiaj—qhov no yog hu ua identity theft (losis nyiag npe). Tej tug uas tau raug lwm tus nyiag lawv npe li no paub txog thaum lawv mus thov nyiaj tsis tau lawm xwb. Yog li no ces koj yuavtsum paub tias tsis yog tim koj, tiabsis koj yuavtsum nrog lawv kho koj lub npe kom zoo. Qhov uas lwm tus nyiag koj lub npe mus siv tsis yog tim rau koj, tiam sis yuav ua nyuaj rau koj thaum koj xav mus qiv nyiaj ua ntej thaum koj kho tau koj lub npe.

Ib txoj kev uas yuav pab tau koj tiv thaiv lws tus nyiaj koj lub npe yog mus thov thiab tshuaj koj daim ntawv tshabxo qiv nyiaj ib zaugib xyoo. Yog koj pom tej yam uas koj tsis tau mus thov nyob rau hauv koj daim ntawv tshagxo no, hu cov chaw uas khaws koj daim ntawv tshabxo qiv nyiaj sai li sai tau. Tsis tag li no, koj yuavtsum xyuas zoo koj cov yas qiv nyiaj thiab cov ntawv qhia tias koj tau siv nyiaj li cas lawm uas tuaj txhua hli.

Yuav ua li cas yog lawv tsis kheev qiv nyiaj rau kuv?

Cov chaw qiv nyiaj yuav qhia tias yog vim li cas lawv thiaj li tsis kheev koj qiv nyiaj thiab qhia seb lawv muab koj cov ntawv tshabxo qiv nyiaj los ntawm lub koos haum twg los.

Yog lawv tsis kheev qiv nyiaj rau koj no, koj muaj cai mus thov koj daim ntawv tshabxo tiabsis yuavtsum yog thov ua ntej 60 hnub tom qab lawv qhia koj nawv. Yog li no koj hu lawv kom lawv xa ib daim tuaj rau koj los tau.

Yog koj tsis tau tiv nuj nqi dua li thiab yog lawv tsis kam qiv nyiaj rau koj vim koj tsis muaj keebkwm qiv nyiaj, txawm yog koj hu cov chaw khaws keebkwm nuj nqi los yuav pab tsis tau koj.

Thaum koj tau txais koj daim ntawv tshabxo lawm, yog koj pom tias lawv kaw tau tej yam uas tsis thwj, koj yuavtsum hu lub chaw khaws keebkwm nuj nqi uas xa koj daim ntawv tuaj. Koj muaj cai los qhia lawv tias yam twg tsis yog lawm thiab nrog lawv sib hais kom kho tau. Txoj kev uas sis hais txog tej yam uas tsis thwj rau hauv koj daim ntawv tshaxo ntawv tsis nyuaj—koj tsua yog hu tus xovtooj uas nyob ntawm daim ntawv tshabxo uas lawv xa tuaj rau koj.

Lawv mam mus tivtauj qhov chaw uas qiv nyiaj uas tau kaw cia tej yam tsis thwj ntawd. Thaum koj tiv tauj tau lawm no lawv yuav rho qhov tsis yog ntawd tseg, tiabsis yog cov chaw lawv mus nrog tham hais tias yeej yog li ntawd tiag no ces lawv yuav rov muab coj los tso rau hauv koj daim ntawv tshabxo.

Yog li no, koj muaj cai los ntxiv ob peb lus txog 100 lo lus rau yam ntawd los qhia tias koj pom zoo li cas tiag. Ua li no thaum koj mus thov nyiaj, cov chaw qiv nyiaj yuav xav pom muab coj los xyuas ua ntej txiav txim siab txais nyiaj rau koj.

Kuv yuav ua li cas thiaj li tau nuj nqi (credit) zoo?

Hauv qab no yog peb yam uas yuav pab tau koj tau nuj nqi zoo. Yog koj qiv tau nyiaj rau tej lub txhab twg, thiab them lawv raws li koj siv li ib los ob xyoo, koj yuav pib tsim tsa koj li keebkwm nuj nqi zoo (good credit history).

Nug tej lub tajlaj losis tsev txhab nyiaj los qiv nyiaj. Thov koj lub tsev txhab nyiaj (bank), tsev koom nyiaj (credit union), losis tej tajlaj loj seb lawv puas kam qiv nyiaj los cov nyiaj yas rau koj. Xyuas kom lawv xa koj kev them nuj nqi rau lawv mus rau ib losis tagnrho peb lub chaw khaws keebkwm nuj nqi (credit reporting bureaus) thiaj li pab tau koj muaj keemkwm nuj nqi.

Nrhiav ib tug pab lav qiv nyiaj nrog koj (co-signer). Nug ib tug kwvtij neejtsa losis phoojywg uas muaj kev them nuj nqi zoo los nrog koj lav qiv nyiaj. Tus pab lav no yuav lav them koj cov nyiaj qiv ntawd yog koj them tsis tau lawm. Yog koj yuav them tsis tau lub hli twg raws sijhawm, tus lav them ntawd yuav tau them rau koj. Yog neb ob leeg tib si tsis them raws sijhawm, neb ob leeg yuav muaj keebkwm nuj nqi tsis zoo.

Thov rau ib daim yas qiv nyiaj uas kom koj tso nyiaj ua ntej (secured credit card). Ib daim yas qiv nyiaj uas siv koj cov nyiaj yog ib daim uas siv cov nyiaj uas koj muaj nyob tom tsev txhab nyiaj yog koj them tsis tau lawm. Yog koj them tsis tau koj tug nqi txhua hli, lawv yuav rho koj cov nyiaj uas nyob tom koj lub tsev txhab nyiaj los them.

Koj yuavtsum hu ntau qhov chaw seb lub chaw twg yuav muab ib daim yas qiv nyiaj uas yuav zoo rau koj. Yog koj xav xyuas seb daim yas twg zoo rau koj no mus xyuas rau lub chaw faisfab www.bankrate.com Ua ntej uas koj yuav sau ntawv mus thov, xyuas seb lub chaw ntawd puas xa xov mus rau cov chaw khaws tibneeg tej kev them nuj nqi (credit reporting bureau). Tej yam uas koj yuav tau xyuas txog cov yas qiv nyiaj no yog:

  • Tus nqi siv txhua xyoo (annual fee) kom tsawg.
  • Kom tsis muaj tus nqi thov nyiaj, rau lawv ua koj cov ntaub ntawv losis tus nqi nrog lawv koom txhua xyoo (application, processing or membership fees).
  • Kom lawv muaj paj rau cov nyiaj uas koj cia nrog lawv.

Cov yas qiv nyiaj uas tsis siv koj cov nyiaj tso (losis "Unsecured")

Ntau lub chaw yuav muaj cov yas qiv nyiaj uas tsis saib seb koj puas muaj nyiaj tso tom tsev txhab nyiaj rau cov tibneeg uas tsis muaj keebkwm qiv nyiaj losis lawv li keebkwm qiv nyiaj tsis zoo lawm. Cov no yuav kim, vim lawv muaj tej yam li no:

  • Nyiaj qiv tsawg.
  • Paj laum siab.
  • Muaj tus nqi thov nyiaj thiabnqi rau lawv ua koj cov ntawv uas lawv yuav kom koj them rau thawj lub hli uas koj qiv.
  • Tug nqi koom nrog lawv txhua xyoo losis txhua hli.
  • Tug nqi rau txhua zaug uas koj xav thov nyiaj ntau ntxiv.

Yog koj xav tau ib daim yam qiv nyiaj no, saib xyuas cov qiv nyiaj seb lub twg yog zoo rau koj. Muab cov nqi thiab paj laum coj los sib piv seb daim twg yog zoo rau koj.

Lwm yam yas qiv nyiaj

Lub chaw ua muaj cov yas qiv nyiaj yuav muab lwm yam rau koj seb koj puas yuav tiabsis yuav tau them lawv xwsli:

  • Eesalaas rau nyiaj qiv (credit insurance)—uas lawv yuav pab lav them koj cov nyiaj thaum koj muaj kev mob losis mob txog qhov ua tsis tau haujlwm.
  • Lawv tshuaj koj daim ntawv tshabxo them nuj nqi thiab yog lawv pom dabtsi tsis zoo no lawv yuav qhia koj.
  • Tej ntawv nyeem uas tawm txhua hli thiab ntawv yuav khoom (coupon).

Cov no yog nyob ntawd koj xwb—koj tsis yuav los tau. Yog koj tsis yuav cov no, los yuav tsis ua li cas rau koj kev qiv nyiaj ntawd lawv li.

Paub txoj cai thiab koj muaj peevxwm ua tau dabtsi

Txoj cai Fair Credit Reporting Act yog ib txoj cai uas nomtswv tebchaws tau ua los kav cov chaw khaws keebkwm (credit bureaus) kom lawm tsis txhob lam kaw tau tej yam uas tsis thwj rau hauv tibneeg cov ntawv tshabxo qiv nyiaj.

Koj muaj cai thov ib daim ntawv tshabxo txog koj kev them nuj nqi ib xyoo twg ib zaug los ntawm peb qhov chaw khaws keebkwm kev them nuj nqi no. (Mus xyuas "Ua li cas thiaj li tau kuv daim ntawv tsabxo txog kev them nuj nqi?") Thaum uas koj txais tau lawm, xyuas kom zoo txhua kab ntawv, xwsli cov lej rau txhua lub txhab uas koj tau qhib los qiv nyiaj thiab txhua qhov uas koj tau them. Xyuas zoo kom pom tias txhua lub txhab qiv nyiaj uas koj tau kaw lawm (closed account) hais tias twb yog kaw vim koj tau xaj kom lawv kaw lawm.

Koj muaj cai los kho tej yam uas tsis yog uas nyob ntawm koj daim ntawv tshaxo txog kev them nuj nqi. Thaum uas lawv xa koj daim ntawv tuaj, lawv yuav xa ib daim ntawv qhia tias koj yuav ua li cas thiaj li kho tau tej yam uas tsis yog. Koj yuavtsum nrog lawv hais txhua yam uas tsis yog thaij li yuav pab tau koj rau yav tom ntej.

Thaum koj tau nug mus txog tej yam uas tsis thwj rau hauv koj daim ntawv tshaxo ntawd lawm, lub chaw (credit bureau) ntawd yuav tsum mus xwj txog qhov chaw ntawv thiab qhia tuaj rau koj seb txog twg lawm. Lawv yuavtsum teb koj raws sibhawm sai. Feem ntau, yog tau no lawv yuavtsum rov qab tiv tauj koj qhov ntev tshaj yog 30 rau 45 hnub tom qab koj tivtuaj lawv.

Tom qab uas koj tau txais xov ntawd lawv hais tias cov chaw xa xov teb li cas rau lawv, yog koj tseem tsis txaus siab thiab, koj xa tau ib ob kab ntawv mus rau lawv uas tsis nto 100 lo lus kom lawv muab sau nrog kab ntawv uas koj pom tias tsis yog ntawd.

Nomtswv txoj cai txwv tsis pub tej yam uas ntev dhau los tseem nyob rau koj daim ntawv tshabxo kev them nuj nqi. Txawm yog muaj tej lub txhab qiv nyiaj uas koj tau them tag lawd los, cov no yuav nyob rau ntawd koj daim ntawv li. Yog koj them tau lub txhab qiv nyiaj twg zoo, lub ntawd yuav nyob rau hauv koj daim ntawv tshabxo no txog li 10 xyoo tom qab uas koj them tag losis kaws lawm. Tej yam tsis zoo, xwsli koj tau them lawv lig losis yog koj tau qiv tiabsis tsis them, yuav nyob rau koj daim ntawv li 7 xyoo, thiab yog koj tau thov nomtswv zam koj cov nuj nqi (bankruptcy) lawm ces qhov no yuav nyob txog li 10 lub xyoo los muaj.

Yuav mus hais rau leejtws ntxiv

Yog koj tseem tsis txaus siab rau cov chaw khaws keebkwm txog kev them nuj nqi no, cov taj laj uas koj tau txais nyiaj losis yog tsis txaus siab rau lwm lub chaw uas nomtswv lav ua eesalaas (FDIC losis Federal Deposit Insurance Corporation insured) ces koj sau mus rau lub Consumer Response Center, Federal Trade Commission (FTC), nyob Washington, DC 20580 los tau. Yog koj xaiv hais rau lawv ntawd lawv lub chaw faisfab los mus tau rau www.ftc.gov.

Yog koj tsis txaus siab rau tej lub chaw qiv nyiaj losis lub chaw siv yas qiv nyiaj twg, hu lawv thiab nug seb nomtswv lub koomhaum uas saib xyuas lawv yog hu ua li cas thiab chaw nyob yog li cas. Xa koj tej lus tsis txaus siab rau lub koomhaum no, thiab xa ib daim mus rau tus sawv cev pejxeem rau tom xam uas nyob koj lub tebchaws me.

Published / Reviewed Date

Published: November 30, 2009

Download File

Good Credit - Build it and keep it (Hmong)
File Name: 2009_goodcredit_hm.pdf
File Size: 0.07MB

Sponsors

Capital One

Notes

This brochure was created by Consumer Action in partnership with Capital One Services, Inc.
Translation to Hmong is provided by SEARAC.

Filed Under

Credit   ♦   Credit Reports/Scores   ♦   Credit Scores   ♦   Fraud/Scams   ♦  

Copyright

© 2001 –2024 Consumer Action. Rights Reserved.

 

Tags/Keywords

 
 

Quick Menu

Facebook FTwitter T